Biografija: Umirovljeni profesor hrvatskog jezika
***
KONAČNOST
dok razmišljaš o Jasnoj Poljani
Stanici na kraju putovanja
Razgovorima i sjećanjima sjetu dodaješ
Ne brine me odlazak
Ostaje li nešto poslije mene
Prepuštam to drugima
Ja ću i tako snivati svoj san
One latice na rastanku prihvatit ću
Šapat njihov shvatit ću
I ostat će vrijeme koje je bilo
Da
Treba mi sjećanje
ako to postoji u nama
ja sanjat ću svoj san
***
MA GDA JE TO BILO
Ma gda je to bilo pemo v kino
Gde su dnevi kmičnih dvorana
Božja utiha i tisti črnobeli kvadrat
ti zmed redov ležiš dok Bedanec Kosobrina muči
v kmici vriskanje se čuje
pak peš tam
kino Grič i kmica
črnobeli kvadrat sličke okreče
kulike krat z škole si bežal
da glediš kajboje na Kvatriču vu kinu
ob tri i deset za Yumu
a ondak v mrkloj noči
kroz hostu
brez cujzeka spred indijanci bežiš
pri hiži nemreš pojasnit
zakaj si kasnejše prišel
a ondak Odri i Lizbet
lušna Sandra Di
nežnosti razičite vu kinu
gda je to bilo
Sneguljica Pepeljuga Bambi
Farbe v živlenje prinesli
Protuletje navek v meni ostane
Gde su ta kina
Študentski center norija za praf
Subotom ob jedni vuri
Il ftorek sreda
Gdo bi ga znal
Od sega boli te glava
Ma gde su ti dnevi kmičnih dvorana
***
I OPET MORE NA DLANU
Korak po korak stižem novome danu
Zamisli pišem ti za more na dlanu
Negdje u Rovinju ili onkraj Pule
U svjetlom danu dobre se pjesme čule
I tu ima previše sunca u podne
Da sliju se u stihove riječi plodne
Tamo negdje začuju se glasna zvona
Nebo je prepuno šarenih balona
U svakome skrivena po pjesma jedna
Pa još kad uz riječi pojavi se more
Ono plavo mome oku uvijek drago
U ljubavnome stihu bit će tijelo nago
Ma otkud da stihovi se tako tvore
Znam da ponovo knjiga bit će vrijedna