Nermin Delić (Mili Dueli)

1234982_10200577219300517_2066646302_n

Biografija:

Nermin Delić, bosanskohercegovački pjesnik Rođen je 12.7.1995. godine u Bugojnu. Išao je u S.Š. “Nikola Šop“ u Jajcu. Kao učenik generacije, završio je medicinsku školu. Pored brojnih nagrada na školskom nivou, 2010. godine je osvojio drugo, a 2012. prvo i treće mjesto na Šopovim danima na Plivi (Jajce). U to vrijeme biva uvršten u dva zbornika povodom 5. i 6. Novosarajevskih susreta (BiH). Nekoliko pjesama je objavio i u Almanahu 1 – kolekciji balkanskih pjesnika. U drugom izdanju Almanaha, izdavačke kuće Nova Poetika iz Beograda (Srbija), završio je drugi i izdao elektronsku knjigu „Okrutne Miljenice“. 2012. godine našao se u Kalendaru književnih stvaraoca Zapadnog Balkana. Pjesma mu je objavljena i u zborniku Citat.rs.. U avgustu iste godine, osniva grupu „Poezija Godine“ koja je u rekordnom vremenu dobila veliki broj pratilaca. To ga je potaklo da postane organizator i kreator online-balkanskog kontesta poezije pod nazivom Mili Dueli koji se već četvrtu sezonu uspješno organizuje i svaki put iznova otkriva brojne talentovane ljude, a ljubitelji lijepe riječi sami biraju pobjednike. Objavljivao je i na sarajevskom web portalu GLAS NARODA. Inače, 2013. godine predstavljao je svoju državu od strane američke ambasade u Sjedinjenim američkim državama u sklopu „Youth Leadership Program“ –a i tako radeći sa osobljem Baraka Obame (Luis Ortega, Ivan Baron…) stekao certifikat i znanje koje primjenjuje u svojoj državi. Iste godine izdao je i knjigu poezije “Pjesnikove Bjeline“ za izdavačku kuću Polaris, Novi Sad. Knjiga je doživjela veliki uspjeh u samome gradu Jajcu kada se na premijernom predstavljanju knjige okupilo oko 300 sugrađana. Knjiga je pozitivno ocijenjena i od strane književnih kritičara, jer obiluje arhaizmima, naročito orijentalizmima što je atipično za život mladog čovjeka. Recenzentkinja knjige, Danja Đokić kazala je: “… Nermin u svojim pjesmama koristi arhaizme. Neobično za jednog mladog pjesnika, ali on to tako dobro koristi da se u kontekstu pjesme ne osjeti ta „razdaljina“ književnog jezika i arhaističnog izraza. Kao da autor sakuplja te stare izraze, kao posebno blago i onda ih raspršuje u stihove da se ne zaborave, jasno ih obilježavajući u svojim bjelinama. …“ Kritiku za knjigu pod nazivom“Odsjaji bjeline“, napisao je i poznati pjesnik Ismet Bekrić. 2014. godine objavljen je u nekoliko zbornika (Moja pjesma tebi za Valentinovo, More na Dlanu /Hrvatska, Zagrli život/Srbija … ). Te godine, u maju mjesecu izdao je i svoju drugu knjigu na isti dan kad je i kao organizator izdao internacionalni zbornik poezije „Mili Dueli“ (pjesnici iz 22 zemlje svijeta). Njegova knjiga je neobičnog naslova „Rustemov Ah“ i predstavlja odnos čovjeka sa čovjekom i čovjeka sa Bogom. Recenzenti knjige su Simo Golubović, pjesnik iz Italije, te Nura Bazdulj Hubijar, poznati pisac iz Bosne i Hercegovine. Izdavač knjige je zagrebačka izdavačka kuća KULTura sNOVA. Upisao je medicinski fakultet u Sarajevu, odsjek opća medicina. U skorije vrijeme planira režisirati kratkometražni film o životu u Bosni poslije rata. Zahvaljujući saradnji u Sjedinjenim Američkim Državama, obećan mu je poziv na Festival mladih režisera u Seattleu/ Washington. Početkom 2015. godine najavljuje dječiju slikovnicu i pojavljuje se u zborniku „Moja pjesma tebi za Valentinovo“ (Zagreb, Hrvatska). U aprilu mjesecu je istakao da će do ljeta objaviti i prevode svoje druge knjige na slovenski,makedonski, talijanski i engleski jezik. U aprilu je ušao u uži izbor (TOP 5 od 497 pjesama Evrope) na 6. Evropskom pjesničkom festivalu. Živi i stvara u Sarajevu i u Vincu, kod Jajca.

Bibliografija:

2013. PJESNIKOVE BJELINE – zbirka poezije/ 2014. RUSTEMOV AH – zbirka poezije

841126_10200578646976208_723783733_o

HAJVAN GIBI

Toliko se morim tuđim zengilukom
Da sam pomjerio kazaljke sa sata
Prije komšije da večeram i spavam
Samo mi još treba omča oko vrata.

Binamazluk priglio samo tako
Pa mi kaduna i na sabah snuje
Ima gore, Jerlagići jalijaši
I pašće im ne laje, već psuje.

Jučer i ja posta lola harambaša
Ačik dugo gledah u Fatine grudi.
Komše Ruste kad god kući nema
U meni se želja golema probudi.

Svu svoju mušku djecu sam poudao.
Evo, njih lišen, ogledam se u čaši.
Koliko smo postali ružni i strašni
I krupni hajvan nas se baš plaši!
Welcome in Reality

baš se pitam zašto joj se dive
kad gle, najbolja kola pred bolnicom
najbolje tijelo na njoj, davno prodato
i torba veličine novčanika
i srce veličine kovanice
koju je tako vješto
i tako nenamjerno progutala
kao shvatanje da je došla
liječiti srce

19.6.2013.

RUSTEMOVA PENZIJA

danas je peti dan otkako
rusto glumi ludaka
(prije šest dana je saznao
da može u penziju)
pa sad mahnit pije iz lokve
pali neke knjige
šest puta vari istu ogradu
čas veseli, čas budali
pametnom jedna dosta
a ni hiljadu… rusti

jutros mu nazivam selam
a on u me gleda
ko da sam ga kamenom pogodio
i poštar drago nije mu svratio
i odmah po selu priča
pukla tikva, pukla tikva
a zna se brate kakvi su ljudi
kva-kva, kva-kva
il’ se bio sunčao, il’ bio pokisnuo

eto, volio bih da ima neki sud
gdje bih mogao napisati o rustemu
nešto više od pjesme
kakav je to soj od čovjeka
(loš, sine, loš)
koliko je dugo već munafik
(od kada je irfan počeo tući zvijezde
a on mu se smijao)
koliko dugo živi kao mrav
(radi, ali usitno… nasitno)
i koliko je rustem bogat čovjek
(to već ne bih znao reći,
znam samo da je siromašniji
otkad moju zemlju naziva svojom
ko da se zemlja i može zvati)

al’ eto, boga ima
i zato mislim da rustem treba
da ode u penziju

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *